Institut za zaštitu bilja i prehrambenih proizvoda
Osnivanje i razvoj Instituta
Intenzivna fitopatološka i entomološka istraživanja u Sarajevu datiraju još od osnivanja Fitopatološkog instituta u Sarajevu 1919. godine.
Osnivanjem Poljoprivredno-šumarskog fakulteta 1940. godine i ponovnim aktiviranjem nakon ratne pauze 1947. godine, pod nazivom Savezna visoka škola za planinsko gazdovanje, i njenim prerastanjem u Poljoprivredno-šumarski fakultet 1948. godine, a naročito uvođenjem smjerova biljne proizvodnje: ratarstvo i voćarstvo (1958. godine), nametnula se potreba za intenziviranjem aplikativnih istraživanja iz oblasti zaštite bilja.
Predmeti fitopatologija i entomologija su bili zastupljeni u nastavnim planovima još od osnivanja Savezne visoke škole za planinsko gazdovanje 1947. godine.
Prof. dr Ignjat Pobegajlo je na Fakultet zaposlen 1948. godine najprije kao asistent, a zatim biran u sva nastavna zvanja. Na predmetu fitopatologija u zvanju redovnog profesora je radio do svoje smrti 1960. godine. Bila mu je povjerena nastava na predmetima mikrobiologija i pčelarstvo.
Predmet entomologija je u školskoj 1947/48. i 1949/50. godini povjeren kao honorarnom predavaču Martino Vladimiru. Ognjeva Sofija preuzima predmet entomologija u školskoj 1951/52. godini kao honorarni asistent. Već 1952. godine predmet entomologija dobiva stalnog nastavnika Zeničanina Vladislava Vaclava, koji se iste godine bira za docenta i na Fakultetu ostaje do 1974. godine, kada se penzioniše u zvanju redovnog profesora.
Nakon ova dva, može se reći osnivača oblasti zaštite bilja na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu, slijedi niz doajena ovih oblasti koji su razvijali poljoprivrednu fitopatologiju, entomologiju i fitofarmaciju te dali značajne doprinose ne samo na nivou Bosne i Hercegovine, nego i mnogo šire.
Oblast poljoprivredne mikrobiologije je takođe od obnavljanja Fakulteta 1947. godine bila zastupljena u nastavnim planovima. Nastavu najprije izvodi prof. dr Ignjat Pobegajlo, a zatim se 1958. godine Vaso Radulović, dipl.ing., i 1960. godine Olga Huzer-Alfirević, dipl.ing., biraju u zvanje asistenta, a kasnije i u sva druga nastavna zvanja.
Osnivanjem zavoda kao organizacionih jedinica fakulteta 1958. godine osnovan je i Zavod za zaštitu bilja, koji je kasnije prerastao u Institut za zaštitu bilja sa katedrama za entomologiju i fitopatologiju i katedrom za mikrobiologiju. Kadrovskim jačanjem i intenziviranjem rada Instituta uveden je predmet fitofarmacija. Prije izbijanja posljednjih ratnih sukoba Institut je imao 12 zaposlenih, a danas ima 6 zaposlenih i podjeljen je na dvije katedre.
Područje rada i zadaci Instituta
Osnovni zadaci rada Instituta za zaštitu bilja i prehrambenih proizvoda su organizacija i održavanje nastave na dodiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju, ali i pojedinačnih kurseva koji doprinose razvoju fitomedicine. Nastavne discipline instituta su: fitopatologija, entomologija, herbologija, fitofarmacija, integralna zaštita bilja i mikrobiologija.
Osim učešća u obrazovnom procesu, Institut ima značajnu ulogu u naučno-istraživačkom i stučnom radu i saradnji sa privredom u oblasti identifikacije i kontrole štetnih bioloških agenasa (patogena, štetočina i korovskih vrsta biljaka).
Naučno istraživački rad Instituta orijentisan je na:
- siguran i efikasan sistem dijagnostike i identifikacije štetnih organizama;
- proučavanje ciklusa života – rasta, razvoja i disiminacije patogena, štetočina i korovskih vrsta biljaka;
- procjeni rizika karantinskih patogena, štetočina i korovskih vrsta biljaka;
- razvoj i implementaciju strategija kontrole štetnih bioloških agenasa, sa željom da promoviše ekološki prihvatljivu zaštitu bilja u integralnoj proizvodnji; te
- razvoj i implementaciju strategija biološke kontrole štetnih organizama.
Institut uključuje slijedeće djelatnosti:
- Organizaciju kurseva i stalnu edukacija stručnjaka, poljoprivrednih proizvođača (i drugih zainteresiranih) iz oblasti zaštite bilja – fitomedicine;
- Pružanje konsultantskih usluga zainteresovanim institucijama i pojedincima iz svoje oblasti djelovanja; i
- Promotivna izdavačka djelatnost.
Naučni stručni doprinos Instituta
U dosadašnjem radu nastavnici i saradnici Instituta su imali bogatu saradnju sa poljoprivrednim organizacijama, posebno u prenošenju dostignuća nauke u poljoprivrednu praksu.
Proučavanja rasprostranjenosti, morfoloških karakteristika, ekoloških i bioloških karakteristika ekonomskih, ali i karantinskih štetnih organizama na našim područjima i s tim u vezi određivanja praga štetnosti i metoda suzbijanja te ispitivanja djelotvornosti pojedinih pripravaka sredstava za zaštitu bilja, su bila veoma značajna istraživanja članova Instituta koja su imala direktne posljedice na podizanje nivoa biljne proizvodnje.
Značajni naučni i stručni doprinosi Instituta su i monitoring karantinskih štetnih organizama, razvoj i implementacija metoda i modela integralne zaštite bilja, razvoj i implementacija modela izvještajno-prognozne službe, inicijativa za uspostavljanje strukovnih udruženja i aktivno učešće u radu i organizaciji stručnih skupova iz oblasti zaštite bilja.
Osim navedenih, članovi Instituta aktivno su učestvovali i učestvuju u izradi zakonskih i podzakonskih akata i nizu projekata na domaćem i međunarodnom nivou.
U okviru Instituta organizovan i magistarski studij Zaštita bilja 1988. godine, a po Bolonjskom programu i diplomski master studij Fitomedicina. Relizovan je veći broj doktorskih disertacija iz oblasti zaštite bilja.
Članovi Instituta su učestvovali u brojnim nacionalnim kongresima, simpozijumima iz zaštite bilja u bivšoj Jugoslaviji, često sa uvodnim referatima, i bili njihovi suorganizatori i organizatori. Pojedini članovi Instituta su bili gostujući profesori i na drugim Univerzitetima u bivšoj Jugoslaviji i inostranstvu. Članovi Instituta su stekli međunarodnu reputaciju objavljujući naučne studije u eminentnim stručnim časopisima, što dokazuje i njihova citiranost.
U svojstvu konsultanata bili su angažovani na projektima Svjetske organizacije za hranu (FAO), Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Američke agencije za međunarodnu pomoć (USAID), Njemačke organizacije za tehničku saradnju (GTZ) i drugim.
Spisak učesnika u nastavno-naučnom procesu
Od osnivanja fakulteta do danas u nastavnom procesu su učestvovali:
Fitopatologija:
1. Prof. dr Ignjat Pobegajlo, fitopatologija, mikrobiologija i pčelarstvo (1948.-1960.),
2. Prof. dr Ljubica Radman, fitopatologija (1949.-1988.),
3. Prof. dr Refik Numić, fitopatologija, fitofarmacija (1959.-1997.),
4. Doc. dr Miroslav Ristanović, fitopatologija (1960.-1977.),
5. Mr. Sanja Radulović, asistent (1981.-1992.),
6. Mr. Jasmin Tuzović, asistent (1988.-1991.) i
7. Doc. dr Amela Peljto, fitopatologija, (1991. – ).
Entomologija:
1. Prof. dr Vladislav Vaclav, entomologija (1952.-1974.),
2. Prof. dr Jelva Batinica, entomologija (1953.-1986.),
3. Prof. dr Nenad Dimić (1960.-1992.),
4. Prof. dr Ante Beš (1962.-1992.),
5. Mr. Stojanka Borisavljević (1969.-2001.),
6. Mr. Snježana Govedarica-Hrnčić (1988.-1992.),
7. Prof. dr Husnija Festić (1994.-2004.),
8. Doc. dr Nedžad Karić (1999. – ) i
9. Mr. Sanel Haseljić, asistent (2005. – ).
Mikrobiologija:
1. Prof. dr Ignjat Pobegajlo (1948.-1960.),
2. Prof. dr Vaso Radulović (1955.-1984.),
3. Prof. dr Olga Alfirević-Hauzer (1960.-1991.),
4. Prof. dr Josip Čolo (1981. – ) i
5. Saud Hamidović, dipl. ing., asistent (2007. – ).
Spoljni honorarni nastavnici i saradnici
1. Martino Vladimir, h. predavač, entomologija, (1947/48. - 1949/50.),
2. Prof. dr Tešić Živojin, h. r. profesor, poljoprivredna mikrobiologija, (1960/61. i 1961/62.),
3. Doc. dr Todorović Milan, h. docent, poljoprivredna mikrobiologija, (1961/62. i 1963/64.),
4. Prof. dr Julijana Grbelja, h. r. profesor, poljoprivredna mikrobiologija (1994.-1999.) i
5. Ognjeva Sofija, h. asistent entomologija, (1951/52.).
Laboranti i ostali radnici Instituta:
- Madžida Mučić
- Bogoslav Laća
- Senija Muhić
- Obrenija Đuza
- Mirjana Božić
- Zora Mirković
- Lucija Ivić
- Adela Pašić
- Senad Cerić
Laboratorije Instituta
Laboratorija je osnovana s osnivanjem Instituta, ali je kroz teške periode Fakulteta ostala bez neophodne opreme. Nakon posljednjih ratnih dešavanja devastiranja Fakulteta, naročito i čestim preseljenjima Laboratorija Instituta, nije uspjela da se opremi potrebnom opremom da bi udovoljila savremenim zahtjevima laboratorijske prakse. U posljednjem periodu intenzivirano je opremanje laboratorije i nadati se da će se nastaviti, što će biti popraćeno intenziviranjem istraživačkog i eksperimentalnog rada.
Laboratorija trenutno koristi slijedeće metode:
· Serološke metode identifikacije (ELISA),
· Metode morfološke identifikacije fitopatogenih gljiva,
· Biohemijske metode identifikacije fitopatogenih bakterija, te
· Metode morfološke identifikacije štetnika.
Aktuelna organizacija i sastav Instituta
Institut zaštite bilja i prehrambenih proizvoda se sastoji od:
- Katedre za zaštitu bilja i
- Katedre za mikrobiologiju.
Nastavno-naučno osoblje
Katedra za zaštitu bilja:
Doc. dr Amela Peljto, fitopatologija sa pripadajućim modulima
Doc. dr Nedžad Karić, entomologija sa pripadajućim modulima
Mr. Sanel Haseljić, asistent, zaštita bilja sa pripadajućim modulima
Katedra za mikrobiologiju:
Prof. dr Josip Čolo, mikrobiologija sa pripadajućim modulima
Saud Hamidović, dipl. ing., asistent, mikrobiologija sa pripadajućim modulima
Pomoćno osoblje:
Senad Cerić, laborant
Članovi Instituta sa posebnim doprinosom nauci i struci
Svojim naučno-istraživačkim radom današnjoj uspješnosti Instituta za zaštitu bilja doprinijeli su slijedeći profesori: Prof. dr Ignjat Pobegajlo, Prof. dr Vladislav Vaclav, Prof. dr Ljubica Radman, Prof. dr Nenad Dimić, Prof. dr Refik Numić, emeritus, Prof. dr Husnija Festić, emeritus. Među njima teško je izdvojiti najzaslužnije, jer su svako u svom periodu dali velike doprinose za razvoj Instituta. Društvo je prepoznalo doprinos pojedinaca općem napretku, te ih je posebno nagradilo:
Prof. dr Vladislav Vaclav je rođen 1909. godine u Zenici. Diplomirao 1937. godine na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zemunu. Doktorirao 1960. godine. Na Fakultetu je radio od 1952. do 1974. godine, kada je penzionisan u zvanju redovnog profesora na predmetu Entomologija. Odlikovan je Ordenom rada sa zlatnim vijencem.
Prof. dr Ljubica Radman je rođena 1918. godine u Miloševićima-Banja Luka. Diplomirala je 1947. godine na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirala je 1958. godine na Sorboni (Francuska). Na Fakultetu radila od 1949. do 1988. godine, kada je penzionisana u zvanju redovnog profesora na predmetu Fitopatologija. Odlikovana Ordenom rada sa zlatnim vijencem.
Prof. dr Refik Numić. Rođen je u Sarajevu 1936. Godine. Diplomirao na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Sarajevu 1957., magistrirao 1974. u Beogradu, a doktorirao 1970. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu. Na fakultetu radio od 1959. do 1998. godine, kada je penzionisan u zvanju redovnog profesora na predmetima Fitopatologija i Fitofarmacija. Odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom.
Prof. dr Nenad Dimić. Rođen je 1936. godine u Sarajevu. Diplomirao 1959. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu. Magistrirao je 1966. u Beogradu, a doktorirao 1975. godine u Sarajevu. Na Fakultetu radio od 1960. do 1992. godine u zvanju redovni profesor na predmetu Entomologija. Odlikovan Ordenom rada sa zlatnim vijencem.
U zvanje profesora emeritus izabrani su: Prof. dr Refik Numić (2002.) i Prof. dr Husnija Festić (2005. godine).
(Doc. dr Amela Peljto i
Institut za zaštitu bilja i prehrambenih proizvoda)