Institut za ekonomiku poljoprivrede i prehrambene industrije
Osnivanje i razvoj instituta
Institut za ekonomiku poljoprivrede i prehrambene industrije je
osnovan 01.06.1971. godine, kada se dotadašnji Zavod za ekonomiku
poljoprivrede sa sjedištem u Sarajevu, integrisao sa Fakultetom.
Od tada Institut za ekonomiku poljoprivrede i prehrambene industrije
radi kao konstitutivna jedinica Fakulteta, s tim što je u periodu od
integrisanja Zavoda do izbijanja rata 1992. godine, pored nastavnog
osoblja u Institutu radio i izvjestan broj naučnih i stručnih
radnika koji nisu bili angažovani u nastavnom procesu, nego
isključivo na naučno-istraživačkim projektima.
U svom dugom postojanju, Institut je kadrovski jačao i razvijao se,
te je izbijanje rata dočekao sa ukupno 24 zaposlena. U toku rada
Fakulteta, dugom sedamdeset godina, dolazilo je naravno do značajnih
kadrovskih promjena. Od postanka pa do današnjih dana, umrli su
mnogi članovi Instituta, a nakon isteka radnog vijeka, u zasluženu
penziju otišli su njegovi brojni zaposlenici. Također, jedan broj
članova Instituta prekinuo je radni odnos sa Fakultetom.
Djelokrug rada i zadaci Instituta
Djelokrug rada je stvaranje, aplikacija, transfer znanja i
informacija, kreiranje inovativnih rješenja i dijeljenje iskustva,
što je osnova za poticanje i snaženje produktivne saradnje svih
aktera društva. On je i osnova jačanja sposobnosti svakog pojedinca
da uspješno i kreativno iznalazi rješenja za brži razvoj
poljoprivrede, prehrambene industrije, te za uspostavljanje temelja
stabilnog, održivog, okolinski osjetljivog i na domaćoj kulturi i
tradiciji zasnovanog razvoja ruralnih zajednica i cjelokupnog
bosansko-hercegovačkog društva.
Time su definisane i osnovne poslovne aktivnosti Instituta koje se
navode kako slijedi:
- internacionalno prepoznat i cijenjen naučno-istraživački rad u
oblastima kreiranja i implementacije javnih politika, tranzicije
društva i europskih integracija sektora, međunarodnoj trgovini,
institucionalnoj ekonomiji, tržišta i marketinga poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda, upravljanja u poljoprivredi i prehrambenoj
industriji, upravljanja velikim i malim farmama, kalkulacija u
poljoprivredi i prehrambenoj industriji, investicija, upravljanja
projektima, upravljanja kvalitetom i ruralnog razvoja;
- uspostava internacionalno kompatibilnog sistema cjeloživotnog
obrazovanja (svi nivoi) u oblasti ekonomike agroindustrije za sve
zainteresirane skupine bh. društva;
- gradnja društvenih sarađivačkih mreža, koje okupljaju sve
zainteresirane aktere bh. društva i koje su osnov sistema transfera
znanja i informacija, te produktivne saradnje sa administracijom i
civilnim društvom, kao i različitim poslovnim subjektima i
poljoprivrednim proizvođačima;
- uspostava i održavanje internacionalnih/regionalnih mreža
univerziteta, naučno-istraživačkih institucija, koje su osnov za
unaprjeđenje sposobnosti, kapaciteta i performansi Instituta i
njegovo uključivanje u Evropski prostor visokog obrazovanja;
- uspostava i održavanje permanentne komunikacije sa
naučno-istraživačkom, ekspertskom i poslovnom zajednicom, te širom
javnosti, a kroz kreiranje i učešće u različitim inovativnim
inicijativama;
- kreiranje, implementacija i ocjena razvojnih projekata i programa,
koji trebaju da doprinesu napretku kako sektora, tako i ruralnih
zajednica i cjelokupne bh. privrede; i
- poticanja, kreiranje i vođenje različitih društvenih i poslovnih
inicijativa, koje vode očuvanju bh. kulturnog diverziteta, kvaliteta
okoliša i prirodnih resursa, te intelektualnog i društvenog
diverziteta bh. društva.
Naučni i stručni doprinosi instituta
U proteklom periodu Institut je tokom svog dugog postojanja, osim u
nastavi, dao i veliki doprinos naučnoj misli i uopšte struci agrara.
Ovo se ogleda u publikovanju velikog broja naučnih i stručnih radova
kako u domaćim tako i inostranim naučnim i stručnim časopisima, te
izradi velikog broja studija, projekata i elaborata iz širokog
spektra agro-ekonomskih tema.
Brojne studijske agro-ekonomske analize i veliki broj strateških
dokumenta rađenih pod liderstvom naših profesora, te institutska
participacija u velikim nacionalnim multidisciplinarnim projektima,
poput koordiniranja Društvenog cilja X (DC-X), dio su bogatog
nasljeđa rada naših kolega prije rata.
Ni poslije rata, iako kadrovski značajno oslabljeni, Institut ne
zaostaje u praćenju savremene naučne misli i aktuelnih dešavanja u
sferi ekonomike agrara. To potvrđuju liderstva naših nastavnika u
brojnim projektima na domaćoj sceni, ali i u respektabilnim
projektima Evropske unije poput PHARE, TEMPUS, FP6 i FP7 projekata,
kao i projekata pod pokroviteljstvom FAO-a.
Osoblje i organizacija Instituta
U institutu su do odlaska u penziju, napuštanja Fakulteta ili smrti
radili slijedeći nastavnici, saradnici i službenici:
Nastavnici:
prof. dr. Branko Bajčetić,
prof. dr. Ljubo Božić,
prof. dr. Slavoljub Dubić,
prof. dr. Žak Finci,
prof. dr. Redžep Jahović,
Asim Kekić, dipl. prof. geogr.,
Aleksandar Ličina, naslovni docent,
prof. dr. Aleksandar Milošević,
doc. dr. Bogoljub Milovanović,
prof. dr. Jusuf Mulić,
prof. dr. Oton Pancer,
prof. dr. Risto Parijez,
prof. dr. Miodrag Perović,
Osman Pirija, naslovni docent i
doc. dr. Rudolf Rajnpreht.
Saradnici:
dipl. ing. Nada Antunović, laborant,
dipl. ing. Ismeta Bahtović, stručni saradnik,
Desimir Borovčanin, polj. tehn., saradnik,
Borovčanin Tanja, dipl. ing., saradnik,
dipl. ing. Jasna Despot, viši stručni saradnik,
dr. Hajrija Jahić, naučni savjetnik,
dipl. ing. Nada Selak, viši stručni saradnik,
dipl. ing. Mahmut Karamehmedović, stručni savjetnik,
dipl. prof. matem. Sanja Sarić, asistent,
dipl. ing. Zdravko Tolj, stručni saradnik,
dipl. ing. Tihomir Velašević, viši stručni saradnik.
Službenici:
Vahida Buzar, daktilografkinja
Greta Konjevod, daktilografkinja
Institut za ekonomiku poljoprivrede i prehrambene industrije sada
ima devet stalno zaposlenih nastavnika i saradnika. Od tog broja,
dva su redovna profesora, dva vanredna profesora, jedan docent, dva
viša asistenta i dva asistenta. Institut nema stalno zaposlenih
članova na vannastavnim djelatnostima.
U okviru Instituta djeluju dvije katedre i jedan kabinet. To su
Katedra za mikroekonomiku poljoprivrede i prehrambene industrije i
Katedra za makroekonomiku poljoprivrede i prehrambene industrije.
Pored ove dvije katedre, u sastavu Instituta je i Kabinet za sport.
Do 1992. godine na Institutu je postajala i Katedra za opšte
predmete i na njoj su radili zaposlenici, nastavnici i saradnici na
predmetima sociologija, matematika, statistika, nauka o odbrani i
strani jezik. Nakon završetka rata, Fakultet nema stalno zaposlenih
na ovim radnim mjestima. Zaposlenici Instituta su prema pripadajućim
katedrama raspoređeni na način kako slijedi.
Katedra za makroekonomiku poljoprivrede i prehrambene industrije:
o Tržište poljoprivrednih proizvoda,
o Tržište prehrambenih proizvoda i
o Agrarna politika sa zakonodavstvom.
1. Prof. dr. Vjekoslav Selak, redovni profesor na predmetima Tržište
poljoprivrednih proizvoda i Tržište prehrambenih proizvoda,
2. Mr. Alejna Krilić, asistent na predmetima Tržište poljoprivrednih
proizvoda i Tržište prehrambenih proizvoda i
3. Dipl. ing. Merima Makaš, asistent na predmetu Agrarna politika sa
zakonodavstvom.
Katedra za mikroekonomiku poljoprivrede i prehrambene industrije:
o Troškovi, kalkulacije i računovodstvo,
o Upravljanje poljoprivrednim gazdinstvima,
o Upravljanje u prehrambenoj industriji,
o Ekonomsko projektovanje u poljoprivredi i
o Ekonomsko projektovanje u prehrambenoj industriji.
1. Prof. dr. Hamid Bogućanin, redovni profesor na predmetu Troškovi,
kalkulacije i računovodstvo,
2. Prof. dr. Sabahudin Bajramović, vanredni profesor na predmetu
Upravljanje poljoprivrednim gazdinstvima,
3. Doc. dr. Aleksandra Nikolić, docent na predmetu Upravljanje u
prehrambenoj industriji,
4. Doc. dr. Dragana Ognjenović, docent na predmetima Ekonomsko
projektovanje u poljoprivredi i Ekonomsko projektovanje u
prehrambenoj industriji i
5. Mr. Vedad Falan, viši asistent na predmetu Troškovi, kalkulacije
i računovodstvo.
Katedra za opće predmete:
o Sociologija,
o Matematika,
o Statistika,
o Engleski jezik i
o Njemački jezik.
Kabinet za sport:
o Tjelesni odgoj.
1. Prof. dr. Franjo Božur, vanredni profesor na predmetu Tjelesni
odgoj.
Svi članovi Instituta su angažovani na nastavi u okviru dodiplomskih
studijskih programa Ekonomika poljoprivrede i Ekonomika prehrambene
industrije, ali i na svim ostalim studijskim programima Fakulteta.
Pored toga nosioci su nastave na diplomskom studiju Ekonomika
agroindustrije i ostalim diplomskim studijima aktivnim na Fakultetu.
Pored predmeta na koje su izabrani, nastavnicima je povjeren i
određen broj predmeta iz oblasti mikro i makro agroekonomije, te se
može sa ponosom reći da se nastava iz široke, zahtjevne i značajne
oblasti agroekonomike gotovo u cijelosti izvodi zahvaljujući
angažmanu vlastitih personalnih kapaciteta Instituta.
Posebni osobni doprinosi nauci i struci
Institut za ekonomiku poljoprivrede i prehrambene industrije, u
okviru Fakulteta, iznjedrio je značajan broj profesora poznatih u
bivšoj Jugoslaviji i šire. Zahvaljujući njihovoj reputaciji, ovaj
institut je neformalno slovio kao „najjači“ u bivšoj državi za
oblast agroekonomike.
Profesori ovog instituta su obavljali veoma važne funkcije u
društvu, Univerzitetu u Sarajevu i na Fakultetu. Navodimo samo neke
kao funkcije rektora, plejade dekana, prodekana, predsjednika
radničkih savjeta i upravnih odbora, rukovodioca velikih domaćih i
međunarodnih projekata, te predsjednika udruženja i društava, itd.
Određeni broj profesora, za svoj rad od bivše države i tadašnje
Republike Bosne i Hercegovine, su dobili odlikovanja i priznanja.
Njegovi nastavnici izvodili su nastavu na prestižnim međunarodnim
univerzitetima, učestvovali na važnim simpozijima i skupovima, te
objavili brojne stručne i naučne knjige i vrijedne monografije. Dali
su svoj puni doprinos, kroz mentorstva u sticanju naučnih zvanja, na
kadrovskom jačanju i podmlađivanju Fakulteta.
(Prof. dr Vjekoslav Selak i
Institut za ekonomiku poljoprivrede i prehrambene industrije)